Advertisement

24 views

Refugees and Internally Displaced Persons in Montenegro–A Durable Solution

Refugees and Internally Displaced Persons in Montenegro–A Durable Solution
of 13
All materials on our website are shared by users. If you have any questions about copyright issues, please report us to resolve them. We are always happy to assist you.
Share
Tags
Transcript
  Migracijske i etni č ke teme 21 (2005), 4: 379–391 379 UDK: 314.745(497.16)Stru č ni radPrimljeno: 19. 08. 2005.Prihva ć eno: 15. 12. 2005. DRAGANA RADEVI Ć    Institut za strateške studije i projekcije, Podgoricadradevic@cg.yu Izbjeglice i interno raseljene osobe u Crnoj Gori –trajna rješenja SAŽETAK I nakon više od desetlje ć a problem izbjeglica i interno raseljenih osoba u Crnoj Gori vrlo je ak-tualan. Rad daje prikaz trenuta č ne situacije u Crnoj Gori s obzirom na broj i ekonomsko-socijalni statusizbjeglica i interno raseljenih osoba, s posebnim naglaskom na Romima koji su, kao interno raseljeni sKosova – zbog niska stupnja obrazovanja i jezi č ne barijere – prepoznati kao najugroženija populacija.Pored konkretnih podataka o životnom standardu spomenute populacije, posebna pažnja posve ć ena jeme đ usobnom odnosu raseljenih s jedne te domicilnog stanovništva i lokalne samouprave s druge strane.Predstavljeni su rezultati istraživanja provedenih na reprezentativnom uzorku raseljenih i predstavnikalokalne zajednice, te me đ u kompetentnim predstavnicima lokalnih samouprava, koji potvr đ uju da u sva-kodnevnom životu ljudi zanemaruju politi č ku pripadnost i historiju, te da su usredoto č eni na egzistenci- jalna pitanja. Predstavljaju se rješenja koja predlaže Strategija za trajno rješenje pitanja izbjeglica i inter-no raseljenih osoba u Crnoj Gori, č ija realizacija u narednih tisu ć u dana, u kontekstu regionalnih doga đ a-nja, predvi đ a zatvaranje »izbjegli č kih dosjea« na podru č  ju Crne Gore.KLJU Č NE RIJE Č I: izbjeglice, interno raseljene osobe, Crna Gora Uvod Tijekom proteklog desetlje ć a Republika Crna Gora uspjela je prihvatiti i zbrinutisve izbjeglice i interno raseljene osobe 1 koje su, u nekoliko valova, potražile uto č ište nanjezinu teritoriju. Zbog toga je trpjela i snosila ozbiljne posljedice. Usprkos teretu, Cr-na Gora je zadržala politiku otvorenih granica, slobode kretanja i pružila gostoprimstvožrtvama sukoba, bez obzira na njihovo etni č ko i nacionalno podrijetlo. Tisu ć e izbjegli-ca iz Bosne i Hercegovine i Hrvatske našle su sigurnost u Crnoj Gori. NATO-ovo bom-bardiranje izazvalo je nova premještanja stanovništva i to ne samo s Kosova, nego i izSrbije. U tom razdoblju, u jednom je trenutku (svibanj 1999.) u Crnoj Gori boravilo višeod 130.000 izbjeglica i interno raseljenih osoba, s raznih prostora bivše Jugoslavije (Ko- ji ć , 2003). Crnogorsko stanovništvo uve ć ano je za petinu, što je prouzrokovalo ozbiljneprobleme u pružanju zdravstvene zaštite i mogu ć nosti za obrazovanje, pružanju gosto-   1 Za potrebe ovog rada, »izbjeglica« je raseljena osoba iz bivših jugoslavenskih republika, koje su sada me- đ unarodno priznate države. »Interno raseljena osoba« jest osoba raseljena s Kosova.  Dragana Radevi ć : Izbjeglice i interno raseljene osobe u Crnoj Gori…, Migracijske i etni č ke teme 21 (2005), 4: 379–391 380 primstva, u resursima lokalnog stanovništva, te je poremetilo etni č ku ravnotežu u Re-publici. Kada su to uvjeti dopustili, mnogi su se ku ć ama vratili spontano, neki su se pre-selili u druga podru č  ja regije, ili pak odselili u tre ć e zemlje, da bi se tamo priklju č ilisvojim obiteljima.Prošlo je više od desetlje ć a od registriranja prvih raseljenika. Proces socijalne i eko-nomske integracije u novonastalim državama poprili č no je odmakao. U želji da pri-donese trajnom rješavanju problema, Vlada Crne Gore usvojila je Nacionalnu strategijuza trajno rješenje pitanja izbjeglica i interno raseljenih osoba. 1. Statisti č ki podaci 1.1. Izbjeglice Prema posljednjim registriranim podacima (  Izvještaj o registraciji raseljenih lica ...,2004), u Crnoj Gori nalaze se 8474 izbjeglice iz Bosne i Hercegovine (BiH) i Hrvatske(5269 iz BiH i 1817 iz Hrvatske). Još 1083 izbjeglice ro đ ene su u Crnoj Gori, od č ega496 (ili 5,9%) nakon raseljavanja. Traže ć i najbliže sigurno odredište, ali i zbog blizinedoma i ekonomske aktivnosti regije, najve ć i broj izbjeglica zadržao se na južnom pod-ru č  ju Crne Gore (56,7%). Tre ć ina njih (33,1%) život je nastavila na središnjem podru č  ju,a 10,1% živi na sjeveru Crne Gore. Ve ć ina izbjeglica živi u privatnom smještaju, 5%najugroženijih smješteno je u kolektivnim centrima, a 14,1% u obiteljskim naseljima. Uspecijaliziranim ustanovama smješteno je do 2% izbjeglica s potrebama za posebnomskrbi zbog zdravstvenog stanja ( Strategija za trajno rješenje pitanja izbjeglica ..., 2005).Ako analiziramo strukturu izbjegli č kih doma ć instava i dob pojedinaca, vidjet ć e-mo da je u najve ć em broju slu č ajeva (gotovo 45%) rije č o jedno č lanim doma ć instvima,te da je petini ukupnog broja izbjeglica više od 60 godina. Poseban problem predstav-ljaju stare osobe koje se ne mogu brinuti o sebi i nemaju nikoga da se o njima skrbi. 1.2. Raseljene osobe s Kosova Crna Gora je pružila (ili pruža) uto č ište za 18.047 interno raseljenih osoba s Ko-sova od kojih je ve ć ina izbjegla 1999., a manji broj njih 2000. (  Izvještaj o registracijiraseljenih lica. .., 2003). Me đ u interno raseljenima tre ć ina su Romi, a najviše ih je smješ-teno u romskim naseljima, gdje su izmiješani s lokalnim sunarodnjacima. Kao i izbjeg-lice, ve ć ina raseljenika živi u privatnom smještaju, a njih 22,9%, koji su kategoriziranikao najugroženiji, boravi u kolektivnim centrima.Ukupan broj raseljenih u Crnoj Gori je približno 26.500, što č ini 4,28% u odno-su na lokalno stanovništvo ( Popis stanovništva ..., 2003). Za razliku od izbjeglica, kojisu relativno dobro obrazovani, poseban problem pri integraciji u lokalnu sredinu imajuinterno raseljene osobe romskog podrijetla koje imaju nizak stupanj obrazovanja i su-o č avaju se s jezi č nom barijerom. 1.3. Ekonomska situacija izbjeglica i interno raseljenih osoba u Crnoj Gori Kao da promjena životnog okruženja i gubitak dotad ste č ene imovine nisu bilidovoljni, tranzicijski proces i op ć a ekonomska situacija dodatno su otežali ekonomsko-  Dragana Radevi ć : Izbjeglice i interno raseljene osobe u Crnoj Gori…, Migracijske i etni č ke teme 21 (2005), 4: 379–391 381 socijalni položaj raseljenih u Crnoj Gori. O životnom standardu raseljenih najbolje go-vore analize siromaštva prema kojima su upravo izbjeglice i interno raseljene osobe, ame đ u njima posebno Romi, najugroženija populacija.Me đ u najugroženijima su Romi, 2 bez obzira jesu li posrijedi domicilna, interno ra-seljena ili izbjegla doma ć instva, koji u najve ć em broju slu č ajeva žive u etni č ki homo-genim naseljima, bespravno izgra đ enima na rubovima gradova. Gotovo 50% Roma uCrnoj Gori ne zna srpski jezik, veoma mali broj njih ima elementarno obrazovanje, pos-lovi koje obavljaju naj č eš ć e se temelje na samoukim vještinama, a ne na formalno ste- č enu znanju. Romi u Crnoj Gori dijele sudbinu Roma u regiji: prijelaz iz centralno-planske u tržišnu ekonomiju osobito je loše utjecao na njih. Niska razina obrazovanja injihova velika zastupljenost me đ u onima koji obavljaju najlošije pla ć ene poslove do-vodi ih u nezavidan položaj na tržištu rada. Prilike da se zaposle neznatne su. Dodatnaprepreka jest nemogu ć nost dobivanja kredita i vlasništva nad imovinom. Zbog svegatoga potonuli su u siromaštvo iz kojega je teško isplivati. Stopa siromaštva me đ u rom-skim doma ć instvima u Crnoj Gori 4,5 puta je ve ć a od nacionalne stope siromaštva, od-nosno 5,5 puta ve ć a od stope siromaštva me đ u rezidentnom populacijom (Radevi ć iBeegle, 2003;  Istraživanje o doma ć instvima ..., 2003).U najve ć em broju slu č ajeva izbjegli č ka i raseljeni č ka doma ć instva (isklju č uju ć iona č iji su č lanovi romske nacionalnosti) u zemljama podrijetla živjela su »normalnim«životima što je podrazumijevalo stalan posao, dobre uvjete stanovanja, sigurnost, akti-van društveni život. Psihološki pritisak s kojim žive ti č lanovi zajednice dodatni je pro-blem. Ve ć ina izbjeglica i interno raseljenih osoba došla je u Crnu Goru zato što tu imaro đ ake, kao i zbog blizine mjesta prethodnog prebivališta. Postotak onih koji sada živesamostalno (u vlastitu ili unajmljenu smještaju) pove ć an je. Ipak, ve ć ina još nije riješilastambeno pitanje: ne postoje pravni temelji za legalnu prodaju imovine, prodaje ostva-rene u prethodnom razdoblju izvršene su u neregularnim uvjetima, a imovina je ne-rijetko prodavana u bescjenje. 1.3.1. Prihodi i rashodi Recesija u privredi ne ide na ruku pridošlicama: tržište rada nefleksibilno je, bezposla ostaju i dugogodišnji radnici rezidenti, obrazovanje više ne jam č i zapošljavanje.Stopa nezaposlenosti varira: najniža je me đ u rezidentnom populacijom i iznosi 17%; is-todobno, 43,3% Roma, 32,5% izbjeglica i 30,4% interno raseljenih osoba želi raditi, alise ne može zaposliti.Podaci o zaposlenosti dodatno potvr đ uju ugroženost Roma u Crnoj Gori: oninaj č eš ć e obavljaju poslove koje nitko drugi ne želi raditi, a to su istodobno i najlošijepla ć eni poslovi. Najve ć i broj njih bavi se prikupljanjem i prodajom sekundarnih sirovi-na, trgovinom i zanatima. U velikom broju slu č ajeva romska djeca koja nisu u mogu ć -nosti poha đ ati školu jer nemaju novac za kupnju knjiga i potrebne opreme, a i radi po-punjavanja ku ć nog prora č una, prose na ulici. Kao što smo ve ć napomenuli, posebne pro-   2 U Crnoj Gori, romska populacija izjašnjava se kao Romi, Aškelji i Egip ć ani. Za potrebe ovog rada, u na-stavku teksta služit ć emo se terminom Romi, a pod njim ć emo podrazumijevati sve tri navedene skupine.  Dragana Radevi ć : Izbjeglice i interno raseljene osobe u Crnoj Gori…, Migracijske i etni č ke teme 21 (2005), 4: 379–391 382 bleme zbog lošeg obrazovanja i jezi č ne barijere imaju interno raseljena romska doma- ć instva. 3 Ve ć ina izbjeglica i interno raseljenih osoba aktivna je u trgovinskom sektoru,i to naj č eš ć e u podru č  ju sive ekonomije.Kada su u pitanju izvori prihoda rezidentne populacije, najve ć i dio doma ć insta-va ima prihode od rada (75,7%), na drugom su mjestu mirovine (45,5%), a na tre ć emuprivatni transferi od ro đ aka i prijatelja iz zemlje i inozemstva (19,3%). U Roma, to jenajvažniji izvor prihoda (27,6%); slijedi humanitarna pomo ć (18,7%) 4 i prihodi od rada(16%). U izbjeglica i interno raseljenih osoba prihodi od rada najvažniji su za ve ć inudoma ć instava (54 odnosno 43,3%), slijede mirovine (19,6 odnosno 26,4%) i privatni trans-feri (10,4 odnosno 12,6%) (  Istraživanje o doma ć instvima ..., 2003).U strukturi potrošnje svih populacija dominiraju troškovi za prehranu: 49,4% urezidentnoj, 66,7% u romskoj, 51,9% u izbjegli č koj i 53,6% od ukupnih izdataka u inter-no raseljenoj populaciji. Druga po veli č ini prora č unska stavka jesu troškovi smještaja. 5   1.3.2. Siromaštvo i ugroženost  Siromaštvo je fenomen multidimenzionalnoga karaktera. Prema pokazateljima,nacionalna stopa siromaštva iznosi 12,2% ( Strategija razvoja i redukcije siromaštva ,2003); me đ u rezidentnom neromskom populacijom nešto je niža (9,6%), dok me đ uRomima (do 60%), izbjeglicama (do 46%) i interno raseljenim osobama (do 48%) dosežei nekoliko puta ve ć e vrijednosti. Tre ć ina crnogorske populacije osjetljiva je na pro-mjenu razine siromaštva, dok je postotak ekonomski ugroženih i materijalno nedovolj-no zbrinutih znatno viši u Roma, interno raseljenih osoba i izbjeglica i prili č no je ujed-na č en (od 68,9% u izbjeglica do 75,6% u Roma).Razli č iti indikatori siromaštva koji podupiru višedimenzionalni koncept siro-maštva dodatno osvjetljavaju životne uvjete. Doma ć instva koja nisu siromašna u po-gledu potrošnje, mogu imati poteško ć a pri korištenju uslugama zdravstvenih i obrazov-nih ustanova, što č ini da se nalaze »ispod razine«. Ako se služimo tim indikatorima, mar-ginalizirane populacije još su siromašnije nego što to pokazuju indikatori siromaštvadefinirani potrošnjom doma ć instava. Ponajprije se isti č e siromaštvo kad je u pitanjuobrazovanje: svega 7,1% pripadnika romske populacije trenuta č no poha đ a neku obra-zovnu instituciju; 74,7% romske populacije nema primjerenu opskrbu vodom u objektu ukojem živi. Više od 50% i izbjeglica i interno raseljenih osoba, kao i 85,8% Roma, živiu sku č enim stambenim prostorima s manje od 10 m² po č lanu doma ć instva. 2. Rješenje problema izbjeglica i interno raseljenih osoba u Crnoj Gori Kako bi potvrdila svoju č vrstu želju da ponudi pomo ć i konkretna rješenja svim 3 S obzirom da je u Crnoj Gori romska zajednica prili č no homogena, podaci na kojima se temelji ova anali-za odnose se na ukupnu romsku populaciju, uklju č uju ć i raseljene i domicilne Rome. 4 Podaci se odnose na 2003. godinu. U me đ uvremenu, humanitarna pomo ć dostupna izbjeglicama bitno jesmanjena. 5 Metodološki, pri izra č unavanju troškova smještaja, za doma ć instva koja nisu prijavila eksplicitnu rentu (rentu kojupla ć aju), kao i za doma ć instva koja su vlasnici objekta u kojem žive, ra č unana je implicitna vrijednost smještaja.  Dragana Radevi ć : Izbjeglice i interno raseljene osobe u Crnoj Gori…, Migracijske i etni č ke teme 21 (2005), 4: 379–391 383 izbjeglicama i interno raseljenim osobama, Vlada Republike Crne Gore usvojila je po-seban dokument – “Strategiju za trajno rješenje pitanja izbjeglica i interno raseljenih oso-ba”. 6 Sveobuhvatna i transparentna politika treba pomo ć i izbjeglicama i interno rase-ljenim osobama da izaberu najbolje za sebe (bilo da je rije č o sigurnu povratku svojimdomovima, lokalnoj integraciji ili odlasku u tre ć e zemlje ako se za to osiguraju uvjeti),uz istodobno poštovanje realnih mogu ć nosti Crne Gore.Tri su mogu ć nosti za trajno rješavanje problema izbjeglica i raseljenih osoba uCrnoj Gori koje predvi đ a nacionalna strategija. Najpoželjnije – povratak njihovim ku- ć ama – velik broj stru č njaka smatra nemogu ć im, jer još nisu stvoreni uvjeti za njihovuuspješnu reintegraciju. 7 Druga opcija odnosi se na integraciju u Crnoj Gori, a tre ć apodrazumijeva odlazak u tre ć e zemlje za koji je zainteresiran zna č ajan broj raseljenih.Pri pripremi nacionalne strategije upotrijebljeni su svi raspoloživi resursi. Za po-trebe razumijevanja potreba raseljenih, ali i stavova lokalne zajednice 8 i lokalne samo-uprave, realizirana su tri posebna istraživanja. U nastavku se prikazuju rezultati tih is-traživanja. 9   2.1. Stavovi izbjeglica i interno raseljenih osoba 10   Istraživanje o izbjeglicama i interno raseljenim osobama vrlo je važno za razu-mijevanje problema s kojima se oni svakodnevno susre ć u. Ovo je istraživanje pokazaloda zna č ajan broj raseljenih koji trenuta č no žive u Crnoj Gori imaju č lanove uže obiteljiu inozemstvu ili u Srbiji (40% izbjegli č kih i 25% interno raseljenih doma ć instava). To je jedan od razloga da gotovo polovina ispitanih izbjeglica i osmina interno raseljenihosoba obuhva ć enih uzorkom s vremena na vrijeme posje ć uje zemlju/pokrajinu pod-rijetla. Ipak, niska razina sigurnosti, ve ć prodana ili pak zauzeta imovina, razlozi su zaponovni povratak u Crnu Goru.Kako bi osigurale materijalna sredstva za svoje doma ć instvo, raseljene osobe ra-de poslove koji nisu u skladu s njihovim obrazovanjem. U velikom broju slu č ajeva (41% 6 Strategija je usvojena na sjednici Vlade, u ožujku 2005. U srpnju je organizirana Donatorska konferencijaradi prezentiranja projekata kojima je operacionaliziran Akcijski plan predložen Strategijom. 7 Valja naglasiti da relevantni me đ unarodni propisi (uklju č uju ć i Konvenciju o statusu izbjeglica iz 1951.)zahtijevaju da izbjeglice/interno raseljene osobe moraju slobodno donijeti odluku u vezi s povratkom. 8 U okviru istraživanja, »lokalna zajednica« odnosi se na doma ć instva koja žive u neposrednoj blizini iz-bjeglica i interno raseljenih osoba. »Lokalna samouprava« odnosi se na predstavnike lokalnih vlasti kojisvojim odlukama mogu utjecati na životne uvjete i standard (prvenstveno se misli na smještaj) raseljenih nateritoriju njihovih op ć ina. 9 Realizaciju istraživanja poduprli su Me đ unarodni odbor Crvenoga križa u Crnoj Gori, dansko velepos-lanstvo u Beogradu i Ameri č ki odbor za izbjeglice kroz neposrednu suradnju s anketarima. Za oblikovanje irealizaciju istraživanja te analizu podataka bio je zadužen Institut za strateške studije i projekcije. 10 Cilj ovog istraživanja bio je prikupiti informacije o uvjetima u kojima raseljeni žive u Crnoj Gori, kao i oplanovima vezanim uz njihovu budu ć nost. Posebna važnost ovog istraživanja zrcali se u sudjelovanju iz-bjeglica i interno raseljenih u prikupljanju podataka. Krenulo se od pretpostavke da ć e ispitanici biti iskre-niji ako razgovaraju s osobama koje dijele njihovu sudbinu. Ukupno je anketirana 641 obitelj izbjeglih i ra-seljenih osoba; od toga su 277 anketa ispunile izbjeglice, a 364 interno raseljene osobe. Anketiran je po je-dan č lan u svakom doma ć instvu.
Advertisement
Related Documents
View more
Related Search
We Need Your Support
Thank you for visiting our website and your interest in our free products and services. We are nonprofit website to share and download documents. To the running of this website, we need your help to support us.

Thanks to everyone for your continued support.

No, Thanks